Sigurnosno–obavještajne agencije jesu Sigurnosno–obavještajna agencija (SOA) i Vojna sigurnosno–obavještajna agencija (VSOA). Sigurnosno–obavještajne agencije poslove iz svog djelokruga provode na temelju: Strategije nacionalne sigurnosti, Strategije obrane, Godišnjih smjernica za rad sigurnosno–obavještajnih agencija, zakona, zahtjeva zakonom određenih državnih tijela, odnosno zahtjeva korisnika rezultata rada sigurnosno–obavještajnih agencija.
Djelovanje SOA–e na području Republike Hrvatske usmjereno je na sprječavanje aktivnosti ili radnji koje se poduzimaju radi ugrožavanja Ustavom utvrđenog poretka, ugrožavanja sigurnosti državnih tijela, građana i nacionalnih interesa putem: terorizma i drugih oblika organiziranog nasilja, obavještajne djelatnosti stranih obavještajnih službi, organizacija i pojedinaca, ekstremističkog organiziranja i djelovanja skupina i pojedinaca, ugrožavanja sigurnosti najviših državnih dužnosnika te štićenih objekata i prostora, organiziranog i gospodarskog kriminala, neovlaštenog ulaska u zaštićene informacijske i komunikacijske sustave državnih tijela, odavanja klasificiranih podataka od čelnika i zaposlenika državnih tijela, znanstvenih institucija i pravnih osoba s javnim ovlastima, drugih aktivnosti usmjerenih na ugrožavanje nacionalne sigurnosti. SOA prikuplja, analizira, obrađuje i ocjenjuje podatke političke, gospodarske, znanstveno–tehnološke i sigurnosne prirode te podatke koji se odnose na strane države, organizacije, političke i gospodarske saveze, skupine i osobe, osobito one koji upućuju na namjere, mogućnosti, prikrivene planove i tajna djelovanja usmjerena na ugrožavanje nacionalne sigurnosti, odnosno podatke koji su od značaja za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske.
VSOA je ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane za planiranje i provođenje potpore Ministarstvu obrane i Oružanim snagama za provedbu zadaća obrane opstojnosti, suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. VSOA prikuplja, analizira, obrađuje i ocjenjuje podatke o vojskama i obrambenim sustavima drugih zemalja, o vanjskim pritiscima koji mogu imati utjecaj na obrambenu sigurnost te aktivnostima u inozemstvu koje su usmjerene na ugrožavanje obrambene sigurnosti zemlje. VSOA na području Republike Hrvatske prikuplja, analizira, obrađuje i ocjenjuje podatke o namjerama, mogućnostima i planovima djelovanja pojedinih osoba, grupa i organizacija u zemlji kojima je cilj ugrožavanje obrambene moći države te poduzima mjere otkrivanja, praćenja i suprotstavljanja ovakvim aktivnostima.
UVNS obavlja stručne i administrativne poslove za Vijeće za nacionalnu sigurnost i Savjet za koordinaciju sigurnosno–obavještajnih agencija, obavlja poslove koji Vijeću za nacionalnu sigurnost omogućavaju analizu izvješća sigurnosno–obavještajnih agencija i ocjenu postizanja ciljeva rada sigurnosno–obavještajnih agencija, ocjenu provođenja odluka predsjednika Republike i Vlade u usmjeravanju rada sigurnosno–obavještajnih agencija te poslove koji Predsjedniku Republike i Vladi omogućavaju nadzor nad radom sigurnosno–obavještajnih agencija. UVNS ujedinjava dostavljena izvješća i informacije sigurnosno-obavještajnih agencija, izrađuje periodična izvješća po područjima sigurnosno–obavještajnog djelovanja, te analizira i ocjenjuje sigurnosno–obavještajne podatke od značaja za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske bitne za obavljanje ustavnih i zakonskih ovlasti predsjednika Republike i Vlade. Na zahtjev Predsjednika Republike i predsjednika Vlade UVNS surađuje sa sigurnosno–obavještajnim agencijama u izradi strategijskih procjena i ocjena sigurnosnih pojava važnih za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske
Rad sigurnosno–obavještajnih agencija nadziru Hrvatski sabor, Predsjednik Republike, Vlada, Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost (UVNS) i Vijeće za građanski nadzor sigurnosno–obavještajnih agencija.
Pod nacionalnom sigurnošću Republike Hrvatske razumijevaju se: (1) određeno (postignuto ili projektirano) stanje sigurnosti, (2) funkcionalno područje djelovanja različitih sigurnosnih institucija, zajedno s ukupnim društvenim nastojanjima na polju postizanja sigurnosnih ciljeva te (3) same institucije sigurnosti, povezane u uređeni sustav odnosa. Republika Hrvatska nastoji izgrađivati stanje nacionalne sigurnosti u kojem će biti osigurani njena sloboda, suverenost i teritorijalni integritet u okvirima međunarodno prihvaćenih aranžmana, ljudske slobode i prava njenih građana, politička i socijalna stabilnost društva, stabilan ekonomski razvoj u uvjetima slobode tržišta i poduzetništva, funkcioniranje pravne države, unutarnji red i osobna sigurnost građana, te zdravi i stabilni ekološki uvjeti. U navedenom smislu, nacionalna sigurnost može se definirati kao stanje zaštićenosti temeljnih vrijednosti društva i na njima zasnovanih institucija.
Niz operativnih i analitičkih aktivnosti ili postupaka koji omogućuju izvođenje što preciznije valjane hipoteze i/ili zaključka, predviđanja, procjene koja se može izvesti na temelju raspoloživih podataka.
Planiranje, prikupljanje, procjena, obrada te analiza podataka i razdioba analitičkih informacija.
Formalizirani prikaz činjenica i saznanja koji je prikladan za obradu i interpretiranje.
Svi prikupljeni podaci moraju biti procijenjeni. Pravilna procjena podataka uključuje ocjenu pouzdanosti izvora podataka te vjerodostojnosti sadržaja podatka.
Proizvod koji nastaje prikupljanjem, procjenjivanjem i interpretacijom podataka. Može biti općenita ili specijalizirana te može imati taktičku ili strategijsku primjenu.
Proces integracije i opisivanje podataka, interpretacije i induktivnog zaključivanja, razvoja hipoteza (radne hipoteze), testiranja hipoteza te kreiranja analitičke informacije.
Proces integriranja raspoloživih relevantnih podataka sa svrhom razumijevanja njihovog značenja i utvrđivanja podataka koji nedostaju.
Provizorno objašnjenje, teorija koja zahtijeva više podataka kako bi se potvrdila ili pobila. Hipoteza postoji samo zato da se pomoću testiranja potvrdi ili pobije te usmjerava daljnje prikupljanje podataka. Sastoji se od dva dijela – same teorije i stupnja sigurnosti s kojim se teorija postavlja.
Odvija se unutar logičkog okvira čiji elementi su argument i logika (veza između premise/a i zaključka).
Postupak zaključivanja nečega/o nečemu, općenito prema specifičnom. Zaključak mora slijediti iz premisa. Ako su premise istinite, zaključak mora biti istinit.
Postupak zaključivanja nečega/o nečemu, specifično prema općenitom. Zaključak slijedi iz premisa, ali ne postoji jamstvo da je zaključak točan čak i kada su premise istinite. No, ako su premise istinite, zaključak može biti istinit.
Kolokvijalni naziv za službenu osobu SOA-e - operativnog službenika, čija je zadaća prikupljanje podataka i obavljanje drugih operativnih zadaća iz domene rada Agencije.
Kolokvijalni nazivi za tajnog suradnika, osobu koja prikuplja i dostavlja podatke iz domene rada Agencije te nije službena osoba Agencije.