Rad sigurnosno-obavještajnih agencija usmjeravaju Predsjednik RH i Vlada RH kroz Vijeće za nacionalnu sigurnost.

SOA nije „represivno“ tijelo te ne raspolaže sredstvima ili ovlastima pravne prisile prema građanima.

„Prisluškivanje“ razgovora pojedinog hrvatskog građanina ne može se provoditi bez odobrenja Vrhovnog suda.

Ako postoji mogućnost izbora više mjera tajnog prikupljanja podataka primijenit će se mjera kojom se manje zadire u Ustavom zaštićena prava i slobode.

Zaposlenici SOA-e ne smiju biti članovi političkih stranaka ni sudjelovati u njihovim aktivnostima, a ne smiju obavljati niti neku drugu javnu ili profesionalnu dužnost.

40% zaposlenih u SOA-i su žene.

Godišnje smjernice za rad sigurnosno - obavještajnih agencija usmjeravaju rad SOA-e u narednoj godini. Utvrđuje ih Vijeće za nacionalnu sigurnost.

SOA u analizama objektivno informira o mogućoj ugrozi nacionalnih interesa, ukazuje na pozadinu procesa te razrađuje moguće scenarije razvoja sigurnosnih izazova.

U RH djeluje građanski nadzor rada sigurnosno - obavještajnih agencija, kao rijedak primjer među državama u svijetu.

SOA podliježe stalnom vanjskom nadzoru rada: parlamentarnom, stručnom i građanskom.